Bučni susjedi, pravna i tehnička rješenja

Na svakodnevni život iznimno mogu utjecati neželjeni zvukovi, odnosno buke. Otežavaju ili onemogućavaju odmor i naizgled nemamo kontrolu nad njima čak i ako se javljaju u predvidljivo vrijeme, redovito. U ovom članku ukratko pregledavamo tipične slučajeve i kakva su tehnička rješenja dostupna ako su pravne mogućnosti možda već iscrpljene ili nisu učinkovite.

Tipični slučajevi

Postoje razne vrste bučnih susjeda — od stanara do industrijskih postrojenja; nekoliko tipičnih primjera, bez težnje za potpunošću:

• Zalupljujuća vrata, glasni koraci
• Preglasna glazba, kućne zabave koje se otežu u kasnu noć, televizor ili videoigra koja se čuje s druge strane.
• Psi koji glasno laju ili druge kućne životinje
• Bučni radovi u vrtu, obnova stana
• Glasna radionica, postrojenje u susjedstvu, večernje glazbeno ozvučenje

Općenito se može reći da se velika većina takvih problema niti ne bi trebala javljati ako ljudi više vode računa jedni o drugima i ako su uvježbani za blizak suživot, odnosno ako se u zgradama ostvare tehnički kvalitetna rješenja zvučne izolacije, zvučne apsorpcije i smanjenja buke.

Dio bučnih susjeda toliko je bučan da se to već sukobljava s nekim pravilom ili propisom, a preostali dio i uz pridržavanje zakonskih propisa smeta osobi s pritužbom.

Radi rješenja u prvom koraku treba identificirati izvor buke. To nije uvijek jednostavno: nalaženje i identificiranje udaljenog transformatora, bučnog postrojenja ili nekog strojarskog uređaja u podrumu zgrade nije samorazumljivo — u tom slučaju, na temelju pritužbe, može biti svrhovito provesti i mjerenja. Ako je izvor buke poznat ili očit, nužna je sa susjedima vođena suštinska, ali pristojna, na zajedničko rješenje usmjerena, pravovremena komunikacija.

Budući da u većini slučajeva i sa strane bučnog susjeda postoji opravdana potreba — želi koristiti svoje alate, držati psa, primati goste, gledati televiziju itd. —, treba pronaći granice unutar kojih on to može činiti a da ne smeta susjede. Ako je susjed otvoren za suradnju, općenito je moguće pronaći i praktično i hitno rješenje (npr. dobre, ne teške slušalice za televiziju/slušanje glazbe/igru) ili razuman, za obje strane prihvatljiv kompromis, no u brojnim slučajevima zaista trajno rješenje daje tehnička intervencija — primjerice poboljšanje zvučne izolacije, izgradnja zida za zaštitu od buke i slično. Budući da su brojna od tih rješenja najučinkovitija kada se postavljaju kod susjeda, blizu izvora buke, važno je očuvanje dobrih odnosa. Nije, međutim, u svakom slučaju moguće pronaći ekonomično tehničko rješenje, pa u tom slučaju cilju mogu voditi zahtjevi vezani uz korištenje ili pravna prisila, a u krajnjem slučaju i selidba.

Zahtjevi vezani uz buku – koliko je „preglasno"?

Za cijelu Mađarsku granične vrijednosti opterećenja okoliša bukom i vibracijama primarno određuju propisi — trenutno zajednička uredba KvVM-EüM 27/2008. (XII. 3.) (a način mjerenja emisije buke i vibracija pak uredba KvVM 93/2007. (XII. 18.)). Prema tome čak ni na području velegradske izgradnje danju ne smije se uzrokovati buka veća od 55 dB, a noću 45 dB, što je tiše od uobičajenog razgovora (tipično ~60 dB). Osim državnih uredbi, način suživota mogu regulirati i lokalna pravila. Takvi mogu biti primjerice:

• Uredba lokalne samouprave o lokalnoj regulativi zaštite od buke i vibracija (može primjerice zabraniti održavanje zelenila, odnosno radove u vrtu u vrijeme za odmor)
• Uredba lokalne samouprave o temeljnim pravilima suživota zajednice i pravnim posljedicama njihova kršenja
• Kućni red stambene zgrade.

Bitno je da granične vrijednosti vezane uz buku stoga ovise o smještaju i naravi nekretnine. Važno je pitanje, međutim, i koliko granične vrijednosti buke pokazuju stvarno nastaje li ometajući učinak. Susrećemo se s mnogo slučajeva u kojima su granične vrijednosti ispunjene, no osobu s pritužbom buke svejedno smetaju. To može biti zato što, uz razlike koje proizlaze iz individualne osjetljivosti, zvučne učinke — pa tako i buke — iznimno je teško sažeti u jednu brojčanu vrijednost s istim značenjem za svakoga, već i zato što je glasnoća obično različita prema visini tona, te zato što dugotrajno usrednjavanje skriva trenutne nagle buke, koje su ipak vrlo ometajuće (propisi su, uostalom, na to djelomično već i sada dobro pripremljeni). U skladu s tim metodologija mjerenja i ocjenjivanja vezana uz buku neprestano se razvija i postaje sve složenija, no u propisima se to obično pojavljuje tek kasnije. Drugim riječima, između sukladnosti s propisima i stvarnog ometajućeg učinka nema savršenog sklada, pa može biti opravdano tražiti takva tehnička rješenja koja problem obrađuju individualno, u boljoj kvaliteti od minimalnih zahtjeva propisa.

Mogu li pozvati policiju?

Protiv pojedinih, očitih vrsta bučnih ponašanja lako je nastupiti: primjerice u slučaju noćne kućne zabave koja smeta velikom broju ljudi može se pozvati policija (na temelju Zakona II. iz 2012. o prekršajima, prekršajnom postupku i registru prekršaja te §-a 5:23. Građanskog zakonika koji se može primijeniti na bučno ponašanje, a koji općenito govori o korištenju stvari i zabranjuje ometanje drugih). U praksi policajci najprije obično samo upozore, ali u slučaju opravdane druge prijave (čak i istog dana) već mogu izreći i novčanu kaznu. Protiv sustanara koji krši norme suživota podiže se onoliko prekršajnih postupaka koliko će dobiti kazni. Prema gornjem zakonu o prekršajima, ako se novčana kazna ne može naplatiti, treba je preinačiti u rad od općeg interesa ili u zatvorsku kaznu. Nije, dakle, istina da tijela vlasti nikad ništa ne čine i da prekršajnog susjeda ne pozivaju na odgovornost, no činjenica je da tijelo može postupati samo ako su susjedi podnijeli prijavu.

Nadležna tijela – komu se obratiti s pritužbom?

Nije svako bučno ponašanje povremeno, a često ni sama prosudba postojećeg problema nije crno-bijela. Općenito se mogućnostima detaljno bavimo u zasebnom članku (Ometajuća buka – upravni postupak zaštite od buke ili zaštita posjeda); u nastavku navodimo samo bit.

Pri traženju pravnog lijeka protiv redovitog ili kontinuiranog (npr. iz industrijske/trgovačke/ugostiteljske djelatnosti) učinka buke može se pokrenuti postupak zaštite od buke. U tom slučaju upravnu ovlast općenito izvršava bilježnik lokalne/okružne samouprave. Važno je spomenuti da, iako ugovori stambenih zgrada („kućni redovi") mogu sadržavati propise o pojedinim zvučnim učincima i učincima buke (npr. „nakon 20 sati zabranjeno je kositi travu"), ti ugovori obično ne mogu sadržavati sustav sankcija.

U slučaju povremenog ili promjenjivog izvora buke (npr. sportski događaj, pas koji laje) postupak zaštite od buke ne može se pokrenuti — ovi susjedski sporovi spadaju u kategoriju zaštite posjeda: takav postupak može se zatražiti unutar jedne godine od povrede posjeda, također kod bilježnika, a nakon godinu dana kod suda. Sve dokaze potrebne za prosudbu mora navesti i priložiti podnositelj zahtjeva. U slučaju njihova postojanja bilježnik svoj postupak provodi u nekoliko tjedana, općenito uz uvid na licu mjesta i saslušanje uključenih. Ako se može utvrditi povrijeđujuće ponašanje — ili se može primijeniti drugi propis, npr. može se pokrenuti postupak tijela za zaštitu životinja i može se dokazati da pas laje zbog loših uvjeta držanja — bilježnik nalaže uspostavu izvornog stanja i/ili nalaže prekršitelju zabranu daljnjeg nastavka povrede posjeda.

Mogućnosti obrane, tehnička rješenja

Najpoželjnije rješenje u svakom je slučaju razgovor o problemima, jer se svaka buka najbolje može stišati ako se uopće ni ne rodi.

Činjenica je i da zidovi mnogih postojećih stambenih zgrada (npr. davno izgrađenih paneljki) ne ispunjavaju zahtjeve zvučne izolacije (izolacije od zvuka u zraku) koje danas propisuju propisi. Nažalost, ako je netko prije više desetljeća izgrađen stan kupio u pregledanom stanju, naknadno je već praktički nemoguće parnicom doći do bilo kakve naknade. Prije kupnje isplati se obaviti mjerenje ili pregled projekata uz suradnju akustičkog vještaka.

Osim nepromišljenog, u gorem slučaju ionako nedovoljnog projektiranja, probleme može uzrokovati i nemarna izvedba: vibracije ne provode samo zidovi, već i neodgovarajuće spojene ili odvojene konstrukcije, stropne grede, štoviše, i strojarski uređaji u zgradama. Mnogi pogrešno misle i da će dobro izgrađena toplinska izolacija dobro izolirati i zvukove. To nipošto ne mora biti tako, štoviše, učinak može biti i obrnut — to u svakom slučaju treba pažljivo ispitati.

Uz zvukove u zraku, značajno ometanje mogu uzrokovati i konstrukcijski zvukovi. Udarni zvukovi, tutnjava susjeda koji stanuje iznad nas, buke koje dolaze iz strojarskih prostorija ili iz trgovine, dvorane za vježbanje u stambenoj zgradi mogu biti iznimno ometajuće. Najbolje je rješenje pažljivo projektiranje prije gradnje; no što možemo učiniti radi poboljšanja već postojeće situacije?

Članak se nastavlja - bit će riječi i o ovome